svojeglavost

svojèglavōst ž <G -osti, I -osti/-ošću>
DEFINICIJA
osobina onoga koji je svojeglav; tvrdoglavost
ETIMOLOGIJA
vidi svojeglav

Hrvatski jezični portal. 2014.

  • svojèglavōst — ž osobina onoga koji je svojeglav; tvrdoglavost …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • svojeglávost — i ž (ā) lastnost svojeglavega človeka: očital ji je svojeglavost / vse to dela iz svojeglavosti …   Slovar slovenskega knjižnega jezika

  • mùšica — mùšic|a ž 〈G mn mȕšīcā〉 1. {{001f}}dem. od muha 2. {{001f}}(ob. mn) hir, svojeglavost, kapric [imati ∼e u glavi] 3. {{001f}}dio vatrenog oružja (na vrhu cijevi), služi za nišanjenje 4. {{001f}}rib. vrsta mamca na koji se lovi riba [loviti na ∼u; …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • tvrdòglavōst — ž 1. {{001f}}svojstvo i držanje onoga koji je tvrdoglav, krajnja nepopustljivost; svojeglavost, upornost [magareća ∼] 2. {{001f}}tvrdoglav postupak …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • renitencija — renitèncija ž DEFINICIJA uporno ostajanje pri svome stavu, krajnja nepopustljivost; tvrdoglavost, zadrtost, svojeglavost ETIMOLOGIJA vidi renitentan …   Hrvatski jezični portal

  • mušica — mùšica ž <G mn mȕšīcā> DEFINICIJA 1. dem. od muha 2. (ob. mn) hir, svojeglavost, kapric [imati mušice u glavi] 3. dio vatrenog oružja (na vrhu cijevi), služi za nišanjenje 4. rib. vrsta mamca na koji se lovi riba [loviti na mušicu; loviti… …   Hrvatski jezični portal

  • opstinacija — opstinácija ž DEFINICIJA stanje onoga koji uporno ostaje pri svome; svojeglavost, tvrdoglavost, upornost, nepokolebljivost ETIMOLOGIJA vidi opstinantan …   Hrvatski jezični portal

  • tvrdoglavost — tvrdòglavōst ž <G osti, I osti/ ošću> DEFINICIJA 1. svojstvo i držanje onoga koji je tvrdoglav, krajnja nepopustljivost; svojeglavost, upornost [magareća tvrdoglavost] 2. tvrdoglav postupak ETIMOLOGIJA vidi tvrdoglav …   Hrvatski jezični portal

  • samoglávnost — i ž (ā) star. svojeglavost, trmoglavost: naveličal se je njene samoglavnosti in togote / odgovoril je z nejevoljno samoglavnostjo …   Slovar slovenskega knjižnega jezika

  • samoglávost — i ž (ā) star. svojeglavost, trmoglavost: podpihoval je njeno samoglavost in ošabnost; ženska samoglavost …   Slovar slovenskega knjižnega jezika

We are using cookies for the best presentation of our site. Continuing to use this site, you agree with this.