geometrijski


geometrijski
geomètrījskī prid.
DEFINICIJA
koji se odnosi na geometriju
SINTAGMA
geometrijska algebra mat. disciplina razvijena u starogrčkoj matematici, algebarske probleme rješava pomoću geometrije;
geometrijska optika grana optike koja se bavi proučavanjem svjetlosnih zraka i njezinim pravocrtnim prostiranjem;
geometrijska progresija geometrijski niz brojeva u kojima je omjer između dvaju susjednih članova stalan;
geometrijska sredina brojčana karakteristika skupine od n vrijednosti po definiciji jednaka n-tom korijenu njihova umnoška; geometrijska srednja vrijednost;
geometrijski lik naziv koji se daje nekim skupovima točaka u ravnini (mnogokut, krug, kružni vijenac i sl.);
geometrijski niz = geometrijska progresija;
geometrijski red zbroj članova geometrijske progresije;
geometrijski stil pov. umj. najstarija faza antičke grčke umjetnosti;
geometrijsko mjesto skup točaka u ravnini ili prostoru što zadovoljavaju neki geometrijski uvjet;
geometrijsko tijelo naziv koji se daje nekim skupovima točaka u prostoru (poliedar, kugla, stožac, valjak i sl.)
ETIMOLOGIJA

Hrvatski jezični portal. 2014.

  • geometríjski — a o prid. (ȋ) nanašajoč se na geometrijo: geometrijski liki; geometrijska tvorba; geometrijsko telo / geometrijska domača naloga ♦ mat. geometrijski dokaz; geometrijsko zaporedje zaporedje, pri katerem je količnik med dvema zaporednima členoma… …   Slovar slovenskega knjižnega jezika

  • geomètrījskī — geomètrījsk|ī prid. koji se odnosi na geometriju ∆ {{001f}}∼a progresija geometrijski niz brojeva u kojima je omjer između dvaju susjednih članova stalan; ∼a sredina brojčana karakteristika skupine od n vrijednosti po definiciji jednaka n tom… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • dipilonski — dìpilōnskī prid. DEFINICIJA pov. koji pripada dipilonu SINTAGMA dipilonski stil pov. umj. geometrijski motivi, likovi životinja i ljudi u geometrijskim shemama; najstariji geometrijski stil ETIMOLOGIJA grč. dípylon: dvostruka vrata, SZ gradska… …   Hrvatski jezični portal

  • kònika — ž 〈D L ici〉 mat. 1. {{001f}}(geometrijski) krivulja koja se dobiva sječenjem konusne plohe ravninom 2. {{001f}}(algebarski) krivulja drugoga reda (zadana jednadžbom stupnja dva u dvije varijable); konike su elipsa (posebno kružnica), parabola i… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • labìrint — (labirı̏nt) m 〈G mn nātā/ īntā〉 1. {{001f}}a. {{001f}}(Labirint) mit. legendarna građevina u Knosu na Kreti b. {{001f}}pren. zgrada s mnogo isprepletenih hodnika i prostorija, iz koje je teško naći izlaz 2. {{001f}}geometrijski lik u formi… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • nîz — m 〈N mn nízovi〉 1. {{001f}}biseri, zrna i sl. nanizani na nit; niska, niza 2. {{001f}}više osoba, predmeta ili pojava jedan pored drugoga ili jedan za drugim [∼ ljudi; aritmetički ∼; ∼ godina; to se vidi u ∼u primjera = u više primjera] 3.… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • ornàment — m 〈G mn nātā〉 1. {{001f}}likovni element koji čini dekoraciju, glavni motivi su biljnog i životinjskog podrijetla ili su geometrijski stilizirani; šara, motiv 2. {{001f}}glazb. melodijski ukras ✧ {{001f}}lat …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • ȍktogōn — m 1. {{001f}}mat. geometrijski lik s osam kutova omeđen s osam dužina; osmerokut 2. {{001f}}arhit. središnja građevina osmerokutnog tlocrta ili osmerokutni prostor unutar građevinskog kompleksa …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • pȅterokūt — m geometrijski lik omeđen s pet stranica koje zatvaraju pet kutova …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • pȍlukrūg — m 〈N mn ovi〉 1. {{001f}}mat. geometrijski lik omeđen promjerom kruga i jednom od polukružnica nad tim promjerom 2. {{001f}}razg. polovina kružnice [kretati se u ∼u] …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika


We are using cookies for the best presentation of our site. Continuing to use this site, you agree with this.