stati


stati
stȁti (Ø) svrš. <prez. stȁnēm, pril. pr. stȃvši, imp. stȁni, aor. stȁdoh>
DEFINICIJA
1. zaustaviti se nakon hodanja, vožnje itd.
2. postaviti se na noge; ustati
3. prestati (raditi itd.), opr. početi
4. (s inf.) početi [stao je pričati]
5. <imp. stȏj> a. (ob. u izravnim upozorenjima ili naredbama da se prekine pokret ili hod) b. budi gdje jesi, ne miči se, ne mijenjaj mjesto stanovanja, boravka, rada itd. [stoj gdje si ne seli se, ne mijenjaj životne okolnosti, budi zadovoljan s onim kako živiš i kako ti je; stoj gdje si i za gdje si nisi [i] (često ekspr. u ikavskom obliku stoj di si i za di si nisi)[/i] budi zadovoljan jer nisi sposoban ni za ono što imaš, već imaš više dobrih okolnosti nego što zaslužuješ]
6. (u što) smjestiti se u kakvu posudu, prostoriju, ambalažu itd., u broju ili u volumenu biti primjeren takvu smještanju [moći/ne moći stati ne biti previše glomazan, velik, brojan/biti previše glomazan, velik, brojan; u ovu sobu jedva može stati krevet]
FRAZEOLOGIJA
A[i]. stani![/i] fam. u dijaloškoj situaciji i u nekonvencionalnom ophođenju: poziv sugovorniku da prestane govoriti;
stani malo u dijaloškoj situaciji poziv sugovorniku da sasluša drugačija mišljenja;
stoj! vojn. izravna naredba komu da stane;
[i]B. ovdje (tu, u ovo, u to) dosta (mnogo, malo) stane[/i] dosta (mnogo, malo) se može smjestiti stvari ili ljudi, ovo (to) dosta (mnogo, malo) prima stvari ili ljudi;
stati komu (čemu) na kraj, na put spriječiti ga, omesti ga u namjeri, namisli;
stati na čelo preuzeti vodstvo;
stati na loptu sport 1. dosl. u nogometu takvom kretnjom uzeti kraći predah radi pregleda igre 2. pren. djelovati hladnokrvno u jednom času (kad su drugi skloni uzbuđenjima itd.);
stati (ugaziti) (komu) na žulj pogoditi koga, zamjeriti se komu;
stati na svoje (vlastite) noge osamostaliti se;
stati uz bok (uz rame) kome postati komu ravan;
stati uz koga (na čiju stranu) postati čiji pristaša, pristati uz koga;
to ne može stati u moju (tvoju, njegovu itd.) glavu 1. ja (ti itd.) ne mogu to shvatiti, to je previše za mene, previše se traži od moje sposobnosti pamćenja 2. iron. to je previše pametno za mene (tebe itd.) (kad se tko pravi previše pametan, kad mudruje, kad neuvjerljivo dokazuje tobože jakim činjenicama);
treba znati stati potrebno je znati mjeru, znati kad treba prestati (ob. o ambicijama, bogaćenju, stjecanju, nizanju uspjeha i sl.), treba znati povući se navrijeme
ONOMASTIKA
m. os. imena (narodna): Stȁnimīr, Stànislav; hip.: Stánac zast., Stȁnīš zast., Stàniša zast., Stȃnko, Stȁnoje zast.; isto: Stòjan, Stȍjimīr, Stòjislav; hip.: Cóko, Stȏjko; ž. os. imena (narodna): Stȁnimira, Stànislava; hip.: Stána (daje se i s željom da se zaustavi rađanje samo ženske djece)
pr.: Cȍkić (Varaždin, Gospić), Stájković (Zadar, Zagreb), Stȃjnko (Zagreb, Križevci, Donja Stubica), Stákić (160, Zagreb, Koprivnica, Zadar, Slavonija), Stànār (160, Dvor, Novska, I Slavonija, Karlovac), Stanárević (Novska, Slavonija), Stànčec (140, Koprivnica, Zagreb, SZ Hrvatska), Stánčević (110, Knin, Kostajnica), Stȃnčić (1080, Zagreb, sred. Dalmacija, Rijeka, Ivanec), Stànčīn (420, Ludbreg, sjeverozapadna Hrvatska), Stánec (150, Samobor, Vrbovec, I Slavonija), Stànečić (Jastrebarsko, I Slavonija), Stànek (Varaždin, Zagreb, I Slavonija), Stanéković (100, Karlovac, Zagreb, Bjelovar, Podravina), Stànešić (350, Banovina, Podravina, Turopolje, Duga Resa), Stàničić (750, Makarska, Zagreb, sred. i J Dalmacija), Stánić (4750, Zagreb, I Slavonija, sred. Dalmacija, Primorje), Stanìćāk (Stanićȃk) (Jastrebarsko, Karlovac), Stanílović (Turopolje), Stànimīrov (Zagreb, Turopolje), Stanimírović (100, Vukovar, Slavonija, sred. Dalmacija), Stánin (Zadar, Podravina, Zagreb), Stanisávac (Kostajnica, Zagreb), Stanisávljević (500, Gračac, Slavonija), Stànislav (Zagreb, Osijek, Primorje), Stàniša (110, Donja Stubica, Istra, Osijek), Stanìšāk (Stanišȃk) (170, Zagreb, Zaprešić), Stànišek (Zaprešić, Kostajnica), Stanišèvskī (Slavonski Brod), Stànišić (1080, Zagreb, Posavina, Rijeka, Zadar, Korčula, Karlovac), Staníšljević (Zagreb, Primorje, Istra), Stànivūk (Požega, Primorje), Stanivúković (250, Osijek, Podravska Slatina, I Slavonija), Stȃnkić (260, Zagreb, Z Slavonija), Stȃnko (480, Zagreb, Zagorje, Međimurje, Varaždin, Ludbreg), Stȃnkov (Vukovar, Zagreb, sred. Dalmacija), Stánkovic (Baranja, I Slavonija), Stánković (4010, Zagreb, Slavonija, Rijeka, Banovina), Stànōjčić (130, Zagreb, Gvozd, Slavonija), Stànojev (Pakrac, Zagreb), Stanójević (950, Zagreb, Gvozd, Split, I Slavonija, Rijeka), Stanójković (Rijeka, Zagreb, Koprivnica), Stànōjlov (Baranja, Osijek), Stanójlović (Osijek, Slavonski Brod, Korčula), Stȁnoš (Dubrovnik), Stànović (Dubrovnik, Zagreb Zadar, Split), Stȃnša (Bjelovar, Pokuplje, Novi Marof), Stȃntić (I Slavonija, Krapina), Stanúlov (Zagreb, Baranja), Stànušić (Vinkovci, I Slavonija), Stoíčević (Šibenik, Osijek), Stòičić (Ozalj, Karlovac), Stóić (Nova Gradiška, Slavonija), Stoíljković (po cijeloj Hrvatskoj), Stòilov (Zagreb, Split), Stoisávljević (Zagreb, Osijek, Virovitica, Gospić), Stòjačić (I Slavonija, Požega), Stojáčković (Nova Gradiška, Rijeka), Stojàdinov (Stojadìnov) (Zadar, Osijek), Stojadínović (120, Zagreb, Petrinja, Pula, Slavonski Brod), Stójak (190, Kaštela, I Slavonija, Zadar), Stojáković (1500, Banovina, Zagreb, Slavonija, Knin), Stòjan (270, Trogir, sred. Dalmacija, Zagreb, Rijeka, Turopolje), Stojánac (340, Split, Sinj, Zagreb, Slavonski Brod), Stojánčev (Vinkovci), Stojánčević (Bjelovar, Vrbovec), Stòjānčić (Zagreb, Karlovac), Stòjanić (Zagreb, Slavonski Brod), Stȍjanov (370, Biograd, sred. Dalmacija, Rijeka), Stojánovic (Vinkovci, Križevci), Stojánovič (Turopolje, Rijeka), Stojánović (3820, Zagreb, I Slavonija, Baranja, Rijeka, Slavonski Brod), Stójčević (520, Požega, Slavonija, Zagreb), Stojčèvskī (Makarska, Split), Stȏjčić (250, I Slavonija, Crikvenica, Zagreb, Ozalj), Stòjević (Zagreb, Primorje, Slavonski Brod), Stojíčević (Šibenik, I Slavonija, Samobor), Stȍjičić (Zagreb, Nova Gradiška, Požega), Stójić (1240, Zagreb, Grubišno Polje, Glina, Sinj, Imotski, I Slavonija), Stojíljković (110, po cijeloj Hrvatskoj), Stojínović (Rijeka, Rovinj), Stojisávljević (110, I Slavonija, Virovitica), Stȏjkić (Karlovac, Split), Stȏjko (170, Međimurje, Osijek), Stȏjkov (Zagreb, I Slavonija), Stójković (1110, Duga Resa, Zagreb, Baranja, Slavonija, Karlovac, Rijeka), Stojkòvskī (Zagreb, Pula, Orahovica), Stojménović (Karlovac), Stȏjnić (420, Poreč, Istra, Zagreb, Nova Gradiška, Rijeka, Našice), Stójnović (200, Osijek, I Slavonija, Orahovica), Stȍjnšek (Rab), Stòjović (Osijek, Zagreb), Stojsávljević (450, Gračac, Osijek, Zagreb, Sinj, Donji Lapac, Gospić), Stȏjšić (310, I Slavonija, Istra), Stȏlčić (Rab, Međimurje), Stòlica (Split, Sinj, sred. Dalmacija), Stólić (220, S Dalmacija, Nova Gradiška), Stȏlnīk (400, Ivanec, Varaždin, Podravina), Štȅnc (Đakovo, I Slavonija, Dugo Selo, ← njem.), Štȅncl (Zagreb, Glina, ← njem.)
ETIMOLOGIJA
prasl. i stsl. stati (rus. stat', polj. stać), lit. stoti ← ie. *steh2- (lat. stare, grč. histȇnai)

Hrvatski jezični portal. 2014.

  • stati — stȃti (Ø) nesvrš. <prez. stòjīm, pril. sad. stojēći, gl. im. stàjānje> DEFINICIJA reg. 1. stajati [stati uspravno] 2. ostati, zadržati se na nekom mjestu [nemoj dugo stati] 3. stanovati [ja ovdje stojim] FRAZEOLOGIJA može stati reg. (kao… …   Hrvatski jezični portal

  • stȃti — (∅) nesvrš. 〈prez. stòjīm, pril. sad. stojēći, gl. im. stàjānje〉 reg. 1. {{001f}}stajati [∼ uspravno] 2. {{001f}}ostati, zadržati se na nekom mjestu [nemoj dugo ∼] 3. {{001f}}stanovati [ja ovdje stojim] ⃞ {{001f}}može ∼ reg. (kao odgovor na… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • státi — 1 stánem nedov. (á ȃ) s prislovnim določilom 1. imeti določeno kupno ali prodajno ceno: obleka stane dva tisoč dinarjev; koliko stane ta knjiga; malo, veliko stati 2. izraža, da se za kaj porabi, plača določena vsota denarja: počitnice na morju… …   Slovar slovenskega knjižnega jezika

  • Stati — die Status Der Plural von Status lautet nicht etwa Stati , sondern wie der Nominativ und der Genitiv Singular: Status. Im Genitiv und im Plural wird aber die zweite Silbe mit dem u lang betont …   Korrektes Schreiben

  • stati — statùs, stati̇̀ bdv. Statùs skar̃dis, kálnas, krañtas …   Bendrinės lietuvių kalbos žodyno antraštynas

  • Stati — Zu diesem Stichwort gibt es keinen Artikel. Möglicherweise ist „Status“ gemeint. Kategorie: Wikipedia:Falschschreibung …   Deutsch Wikipedia

  • statì — estate …   Dizionario Materano

  • STATI — Statiorum, Statius …   Abbreviations in Latin Inscriptions

  • Stati di immaginazione — Álbum de Premiata Forneria Marconi Publicación 2006 Género(s) Rock progresivo Duración 46:14 Discográfic …   Wikipedia Español

  • Stati di immaginazione (album) — Stati d immaginazione is a 2006 album by the Italian band Premiata Forneria Marconi (or PFM). This legendary Italian progrock band delivered many outstanding studio albums in the Seventies but I prefer their live sound, just a grade more powerful …   Wikipedia


We are using cookies for the best presentation of our site. Continuing to use this site, you agree with this.