vandrokovati


vandrokovati
vàndrokovati (Ø) nesvrš. <prez. vàndrokujēm, pril. sad. vàndrokujūći, gl. im. -ānje>
DEFINICIJA
reg. zast. mijenjati mjesta radi zanata, trgovine i sl.; skitati, lutati
ETIMOLOGIJA

Hrvatski jezični portal. 2014.

  • vandrovati — vandròvati (vȃndrati) nesvrš. <prez. vàndrujēm, pril. sad. vàndrujūći, gl. im. ānje> DEFINICIJA reg. skitati, lutati, usp. vandrokovati ETIMOLOGIJA njem. wandern, Wanderung …   Hrvatski jezični portal


We are using cookies for the best presentation of our site. Continuing to use this site, you agree with this.