snalažljivac
snalàžljivac m <G -īvca, N mn -īvci>
DEFINICIJA
razg. fam. onaj koji je snalažljiv, za kojeg je sigurno da će se snaći, za kojeg se ne treba bojati [snalažljivac je to (bez brige budite)]
ETIMOLOGIJA
vidi snaći

Hrvatski jezični portal. 2014.

  • snalàžljivac — m (snalàžljivica ž) 〈G īvca, N mn īvci〉 razg. fam. onaj koji je snalažljiv, za kojeg je sigurno da će se snaći, za kojeg se ne treba bojati [∼ je to (bez brige budite)] …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • mùvātor — m (mùvātorica, mùvātorka ž) žarg. onaj koji se svuda muva, koji se nalazi na svim mjestima; snalažljivac …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • snalažljivica — snalàžljivica ž DEFINICIJA v. snalažljivac ETIMOLOGIJA vidi snaći …   Hrvatski jezični portal

  • muvator — mùvātor m DEFINICIJA žarg. onaj koji se svuda muva, koji se nalazi na svim mjestima; snalažljivac ETIMOLOGIJA vidi muvati …   Hrvatski jezični portal