meritoran


meritoran
mȅritōran prid. <odr. -rnī>
DEFINICIJA
1. koji vrijedi, koji se uvažava, koji je uvažavan [meritorna ocjena]; pravovaljan
2. koji ima određena znanja, koji može presuditi [meritorna osoba]; kompetentan, mjerodavan
SINTAGMA
meritorna odluka pravn. presuda ili rješenje kojim se konačno odlučuje o samom zahtjevu stranaka
ETIMOLOGIJA
lat. meritorius

Hrvatski jezični portal. 2014.

  • meritorno — mȅritōrno pril. DEFINICIJA na meritoran način [meritorno prosuditi]; pravovaljano ETIMOLOGIJA vidi meritoran …   Hrvatski jezični portal

  • meritornost — meritórnōst ž <G osti, I osti/ ošću> DEFINICIJA osobina onoga koji je meritoran ili svojstvo onoga što je meritorno ETIMOLOGIJA vidi meritoran …   Hrvatski jezični portal

  • meritórnōst — ž osobina onoga koji je meritoran ili svojstvo onoga što je meritorno …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • mȅritōrno — pril. na meritoran način; pravovaljano [∼ prosuditi] …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika


We are using cookies for the best presentation of our site. Continuing to use this site, you agree with this.